Čovjekoljublje u utjelovljenju sina Božjega

Božićna duhovna obnova za vjeroučitelje

Putem aplikacije Zoom, u organizaciji Ureda Zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi, vjeroučitelji i odgojiteljice u vjeri su 21. prosinca 2021. sudjelovali na božićnoj duhovnoj obnovi koju je predvodio prof. dr. sc. Tonči Matulić. U susret je uvela predstojnica Ureda za vjeronauk, prof. dr. sc. Valentina Mandarić u ime organizatora, a s njom su u prostoru Ureda za vjeronauk sudjelovale i viša savjetnica u Agenciji za odgoj i obrazovanje mr. sc. Gordana Barudžija i Ivanka Petrović, savjetnica u Uredu za vjeronauk. Na samom početku vjeroučitelji su se pomolili te je predstojnica predstavila predavača i tijek duhovne obnove, nakon koje je najavljena i kratka rasprava.

Profesor Matulić je pozdravio nazočne vjeroučiteje u pripravi za svetkovinu Božića. Svoje je izlaganje utemeljio na biblijskim čitanjima koja prate liturgiju došašća i samoga Božića, a posegnuo je i za teologijom prvih kršćanskih vremena. Naglasio je da je posrijedi riječ o događaju, a ne o osjećaju; o milosti Božjoj koja u Sinu čisti ljudski razum kako bi prihvatio svjetlo vjere koje otvara vrata u istiniti kult, u klanjanje Bogu u duhu i istini. Božja objava koja se u punini dogodila u utjelovljenju i rođenju njegova Sina posve je oslonjena na čovjekoljublje, na Boga koji čovjeku pokazuje svoje pravo lice – lice čovjekoljublja – i svoju dobrostivu volju.

U punini vremena Božja se vječna Riječ nastanila među nama, a otpočetka se nazire u prirodi i iz nje iščitava kao višeglasje jedinstvene simfonije Božje riječi. Sadržaj objave Božića govori o čudesnoj razmjeni božanstva i čovječanstva pred kojim se u čovjeku otkriva i čuđenje i zanos i strah pred božanskim licem. Čovjek je jedino biće u kojem se otkriva slika Božja na način da je svaki zadržao svoj identitet. Matulić poseže za teologijom sv. Leona koji govori da je Božji Sin preuzeo ljudsku narav kako bi je izmirio s Bogom. Uzvišenje ljudskog dostojanstva do razine Božjeg sinovstva svjedoči o poruci radosti jer Bog sam dolazi da nas spasi. Ali i stvoreni svijet kao liber naturae također govori o višeglasju Božje Riječi u vlastitom otkrivenju: i priroda i povijest spasenja govore o Bogu, a savršeni ton Božje objave vlastitoga lica odjekuje u utjelovljenju. Sveti Bonaventura, ističe Matulić, govori da je svako stvorenje Božja Riječ jer naviješta Boga. Matulić to prenosi na sva stvorenja, pa i na koronavirus, ističući da „Boga kojemu se obraćamo molitvom trebamo prepoznati u prirodi, pa i u pandemiji.“ Naravno, najrječitije o Bogu govori čovjek koji je obdaren razumom i sposoban shvatiti opasnosti i odgovorno štititi sebe i druge jer je i sam dio prirode koja govori o Bogu. U Božiću, nastavlja Matulić, Bog pastire poziva najprije porukom: „Ne bojte se!“ U Svetom pismu i u prirodi nalazimo samo jednu istinu, razvija Matulić svoju misao, jer samo je jedan njihov autor, što znači da u njima nema proturječja. Pita se dalje odakle onda velika proturječja u shvaćanju poruke znanosti i vjere kad treba osluškivati višeglasje simfonije u navještaju Boga.

Autentičan odgovor vjere na Božju objavu koristi se stoga i doprinosom prirodnih znanosti boljem razumijevanju vjere, a jedna je od osnovnih zapovijedi upravo ljubiti jedni druge, ljubiti bližnje. Autentični početak vjere stoga je u ljubavi prema bližnjemu, a budući da Duh Sveti razlijeva tu ljubav u srca ljudi u njoj je i temelj vjernosti vlastitoj savjesti. Boljeg rješenja za pitanja koja pred nas stavlja pandemija nema, ističe Matulić. Priziv savjeti stoga ne ispušta iz vida da je temelj i izvor ljudskog dostojanstva u Bogu. Autentičnoj humanosti temelj je Bog, a Božje čovjekoljublje znači da smo otkupljeni cijenom neprocjenjivoga, zaključuje predavač.

Riječ je preuzela mr. Barudžija koja je moderirala kratkom raspravom u kojoj su vjeroučitelji svoje komentare ipisivali u chatu, a u ime Ureda za vjeronauk, naslanjajući se na božićnu nit vodilju, Ivanka Petrović zaželjela je svima svako dobro povodom nadolazećih blagdana.