Ekumenizam i međureligijski dijalog

Održan međužupanijski stručni skup za vjeroučitelje

Stručni skup na temu Ekumenizam i međureligijski dijalog održan je 15. veljače 2023. u prostorijama Nadbiskupijskog pastoralnog instituta, Kaptol 29a u Zagrebu, s početkom u 14 sati, u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i Ureda Zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi.

Nakon okupljanja i pozdrava sudionika koji su uputile prof. dr. sc. Blaženka s. Valentina Mandarić i dr. sc. Gordana Barudžija, katedra je prepuštena prvoj predavačici, doc. dr. sc. Ani Biočić. Profesorica je govorila na temu Ekumenizam i međureligijski dijalog – polazišta interkulturalnog učenja u nastavi Katoličkoga vjeronauka – povijesna perspektiva. U svom izlaganju naglasila je da je Crkva izrasla na križanju različitih kultura i jezika (hebrejski, aramejski, grčki, latinski). Prvi su učenici misionarili u želji da pronesu univerzalnost Kristove poruke, a posežu i za iznašašćima svake od kultura u kojoj propovijedaju kako bi narodu približili poruku Crkve o spasenju svih ljudi (religijske prakse, književnost, filozofiju). Kristijanizacijom Rimskog Carstva i romanizacijom kršćanstva Crkva se hrabro otvorila novopridošlim narodima, u čemu su osobitu ulogu odigrali redovnici, a Crkva je postala i važan čimbenik obrane Zapadne civilizacije u otporu islamu. U srednjemu vijeku Crkva je europocentrična, a otkrivanjem novih svjetova i kolonizacijama nastaje potreba i za ekumenizmom, što se do Drugoga vatikanskog koncila nije događalo. Kasnije Crkva i dalje traži svoj položaj u svijetu i povezanost s njime, a zahvaljujući suvremenim sredstvima komunikacije suvremeni čovjek se osjeća snažno povezanim s cijelim svijetom, pa je sve jasnija različitost i specifičnost pojedinih kultura, ali i osjećaj potrebe za međusobnom suradnjom.

U drugome se predavanju, pod naslovom Doprinos religijskog obrazovanja interkulturalnom odgoju i obrazovanju, prof. dr. sc. Ružica Razum bazirala na aktualizaciji teme u suvremenome hrvatskom društvu. U svom je izlaganju predstavila projekt RELIGOBRAZ i nastojala raditi na osvještavanju vjeroučitelja na tu temu. Naime, u školskom sustavu Republike Hrvatske provodi se konfesionalni vjeronauk te rezultati provedenih istraživanja u sklopu projekta RELIGOBRAZ ukazuju na doprinos religijskog obrazovanja interkulturalnom odgoju i obrazovanju te korelaciju s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama u kontekstu interkulturalnog odgoja i obrazovanja. Rezultati ukazuju na značajnu ulogu religijskih i svjetovnih svjetonazora u oblikovanju društva, osobito o ulozi religije u odgojno-obrazovnom sustavu, što nam svjedoči o važnosti i samog vjeronauka u tom sustavu.

Nakon tematske rasprave koja se razvila kao odgovor na oba predavanja i stanke za odmor i okrjepljenje sudionika stručnoga skupa, primjere dobre prakse izložili su vjeroučitelji Amila Škorić (islamski vjeronauk), Katarina Pučar i Tomislav Šegina. Završno izlaganje na temu Dijalog u Crkvi i društvu te s drugim kršćanskim vjeroispovijestima u Pripremnom dokumentu „Za sinodalnu Crkvu. Zajedništvo/sudjelovanje/poslanje“ održala je dr. sc. Gordana Barudžija, koja je istaknula najvažnije naglaske iz sinodalnog hoda Crkve – putovanja koji Božji narod ostvaruje s cijelom ljudskom obitelji. Sinoda u tom smislu osobito naglašava dijalog u Crkvi i društvu, ali i s drugim kršćanskim vjeroispovijestima.

Uslijedila su pitanja i zaključci te evaluacija ovoga stručnoga skupa koji je namijenjen vjeroučiteljicama i vjeroučiteljima Zagrebačke nadbiskupije, Sisačke i Bjelovarsko-križevačke biskupije, a koji će se, zbog ograničenog broja sudionika, ponoviti u narednim mjesecima.