Godišnji susret vjeroučitelja i svećenika

Zaprešićki dekanat

Redoviti godišnji susret svećenika i vjeroučitelja Zaprešićkoga dekanata koji rade u osnovnim i srednjim školama održan je u subotu 10. studenoga u prostorijama Pastoralnog centra župe Marije Kraljice apostola u Zaprešiću. Nakon uvodne pozdravne riječi dobrodošlice, zaprešićki dekan preč. Ivan Frkonja uveo je sve nazočne svećenike i vjeroučitelje u susret prigodnom molitvom. Glavna tema ovogodišnjeg susreta svećenika i vjeroučitelja Zaprešićkog dekanata bila je „Ispis vjeroučenika sa školskog vjeronauka i želja za pristupanje sakramentima inicijacije“. Prvi predavač bio je preč. mr. Marko Kovač, biskupijski vikar za vjernike laike u Zagrebačkoj nadbiskupiji.

Preč. mr. Kovač u svom izlaganju podsjetio je nazočne kako hrvatski biskupi u Direktoriju za pastoral sakramenata u župnoj zajednici ističu da župna priprava za sakrament prve pričesti (odnosno župna kateheza) treba trajati tri godine i kako bi se priprava trebala odvijati u župi gdje osoba živi. Na isti način župa kateheza za sakrament sv. potvrde trebala bi trajati tri godine u razdoblju nakon prve pričesti, a prije krizme. Istaknuo je da takva priprava ipak gotovo nigdje nije prisutna. Predavač je govorio i o različitoj praksi u pastoralu, a istaknuo je važnost izjednačavanju prakse u dekanatu i župama te je progovorio i o ispisu djece sa školskog vjeronauka, navodeći da postoji roditelji koji nisu dovoljno informirani o strane biskupa naše Zagrebačke metropolije u kojem biskupi progovaraju o uvjetima za primanje sakramenata pričesti ili krizme. Biskupski vikar Kovač  potaknuo je nazočne svećenika da na roditeljskim sastancima (u župi ili školi) dođu do roditelja djece prvih razreda i da im upute jasne informacije da je školski vjeronauk obvezan za primanje sakramenta.

Drugo predavanje održao je vlč. Ivan Gretić, upravitelj župe sv. Vida iz Brdovca. Vlč. Gretić istaknuo je kako se svake godine prije početka nove školske godine javljaju tzv. mnoge udruge i mediji koji pozivaju roditelje da ispišu djecu sa školskog vjeronauka. Predavač je progovorio o razlozima ispisivanja sa školskog vjeronauka iz vlastitog iskustva i iz iskustva kolega svećenika: djeca su opterećena, djeca imaju druge obveze kao što su sport, glazba ili druge aktivnosti pa ne stignu pohađati školski vjeronauk. Župnik Gretić naveo je činjenicu da neki roditelji zbog svoje vjerničke nezrelosti tvrde da im trenutno nije potreban vjeronauk i da će opet upisati kad im zatreba. Progovorio je i o odnosu školskog vjeronauka i župne kateheze ističući da naše župne zajednice trebaju biti žive i aktivne kako bi bile otvorene za sve, posebno za djecu i mlade, koji se u njih uključuju, kako bi mogle živjeti i djelovati iz vjere u Crkvi i društvu.

Treće, završno predavanje održala je vjeroučiteljica Antonija Pasarić. „Nemoguće je ne uočiti gotovo svakodnevne medijske napise usmjerene protiv vjeronauka u školi i samih vjeroučitelja“. Podsjetila je na održani Simpozij dr. Krunoslava Novaka s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i njegovo predavanje Vjeronauk u školi u hrvatskim medijima. Dr. Novak je ustvrdio je da su se u proteklih četvrt stoljeća mediji bavili vjeronaukom u školi na različite načine i na različitim razinama. Proveo je istraživanje o tome kako hrvatski mediji u razdoblju od 1. siječnja do 30. rujna te 2016. godine izvještavaju o školskom vjeronauku, uključujući hrvatske dnevnike, zatim tjednike na nacionalnoj razini i internetske portale. Od 146 tekstova o vjeronauku, njih 18 (12,3%) pozitivno govori o vjeronauku, 90 (61,6%) negativno, dok 10 članaka (6,8%) govori neutralno, a za ostale tekstove to nije bilo moguće odrediti. Ustvrdio je kako se pitanju školskoga vjeronauka uglavnom ne pristupa temeljito i s argumentima, već se školski vjeronauk u opširnijim prilozima spominje na marginama i to najčešće u negativnom kontekstu. Vjeroučiteljica Pasarić je naglasila: „Čini mi se da je važno ustrajati na dobrome putu: odgovorno, stručno, profesionalno i s velikim poštovanjem prema djeci koja su u školi, bilo da se radi o onima koji pohađaju vjeronauk ili onima koji ga nisu upisali. Učenik koji ne pohađa školski vjeronauk ne može primati sakramente, odnosno njegova priprema u župi treba trajati duže. Školski vjeronauk je uvjet za primanje sakramenata. Ovdje su župnik i vjeroučitelj pozvani na suradnju i dijalog na dobro iste djece“. Mislim da se oko ovoga uglavnom svi slažemo, zaključila je svoje izlaganje vjeroučiteljica Pasarić.

U raspravi tijekom susreta vjeroučitelji i svećenici iznijeli su različite prijedloge vezano za ispis djece sa školskog vjeronauka i pohađanja župne kateheze. Susret župnika i vjeroučitelja završio je molitvom Anđeoskog pozdrava u crkvi Marije Kraljice apostola. Nakon molitve uslijedio je ručak u pastoralnom centru redovnika palotinaca, koji već deveti put organiziraju ovakav vid druženja svećenika i vjeroučitelja.

                                                                                                                         Ilija Nikolić