Mentalno zdravlje – što možemo učiniti?

ŽSV Donja Stubica – Zlatar, voditeljice Barbare Sipina

i ŽSV Sesvete – Dugo Selo voditeljice Mirjane Novak.

 

Suvremene tehnologije otvaraju nam neke nove mogućnosti i načine susretanja i učenja. Naravno da ne mogu zamijeniti susret uživo, ali nam neke druge stvari bivaju dostupnije. Tako je u utorak 2. ožujka održan istodobni susret dvaju županijskih stručnih vijeća, ŽSV Donja Stubica – Zlatar, voditeljice Barbare Sipina, i ŽSV Sesvete – Dugo Selo voditeljice Mirjane Novak. Susret je održan u obliku webinara realiziranog zahvaljujući zalaganjima više savjetnice AZOO mr. sc. Gordane Barudžija koja je omogućila predavanje prof. Maje Jakšić, dipl. katehistice i specijalistice iz pastorala kriznih situacija, realitetnog psihoterapeuta. Tema webinara bilo je mentalno zdravlje, odnosno „Kako nastaviti živjeti i raditi“.

Tema je izuzetno prikladna i potrebna, što se vidjelo po odazivu na stručni skup i povratnim informacijama sudionika. Predavanje je započelo samoprocjenom, odnosno osvješćivanjem sudionika o vlastitim snagama, slabostima i osjećajima, te polako vodilo prema osvješćivanju vlastitih mogućnosti i potencijala u postojećoj situaciji. Na okolnosti nekada ne možemo utjecati, ali možemo na sebe. Naglasak je bio na potrebi rada na sebi, o potrebi odluke o tome kako će neki događaji ili ljudi utjecati na nas, da nismo žrtve okolnosti niti drugih ljudi. Predavačica je dalje govorila o stresu i načinima nošenja sa stresom, ukazala na nedjelotvorna ponašanja kojih smo često robovi, ali koja ne dovode do rješenja već samo bivamo zarobljeni kao u začaranom krugu.

Vrlo korisni bili su prijedlozi samopomoći i onoga što sami možemo učiniti neovisno o drugima (redefinirati nerealna očekivanja, postaviti granice, brinuti o sebi, eliminirati ponašanja koja nama štete, riješiti ono što možemo, osloboditi se potrebe biti uvijek u pravu...). Potom je navela učinkovita i djelotvorna ponašanja, odnosno potrebu stvaranja i modele novih obrazaca ponašanja koje trebamo usvojiti i polako pretvoriti u djelotvorne navike.

Na kraju izuzetno korisnog i kvalitetnog predavanja istaknula je važnost vjere za mentalno zdravlje te kazala kako postoje brojna znanstvena istraživanja čiji rezultati pokazuju zdravstvenu korist od molitve i vjerničke prakse. Kao dobru praksu navodi metodu Viktora Frankla koja se sastoji u tome da zapitamo za čime ću žaliti na smrtnoj postelji. Iz te perspektive čovjek jasnije vidi što je doista bitno u životu te se može puno kvalitetnije postaviti prema životnim situacijama i problemima. Prof. Maja Jakšić više je puta tijekom predavanja isticala važnost svjesnosti o tome što možemo mijenjati, a što ne možemo. Jedino možemo utjecati na vlastito ponašanje i razmišljanje. Predavanje je završila primjerima kako je neuroznanost potvrdila mudrost Svetoga pisma. Navela je raspoloživost za sva pitanja i potrebe te broj telefona za one koji imaju potrebu za razgovorom. Ovo predavanje bilo je pravo osvježenje u vremenima kada se susrećemo s brojnim izazovima na profesionalnom i privatnom planu. Potrebno je više ovakvih tema i češće osnaživanje nas vjeroučitelja. Potrebna su različita znanja i profesionalne kompetencije svih nas, ali bez mentalno zdravog čovjeka profesionalne kompetencije ne mogu donijeti kvalitetne plodove kojima težimo.

 

Prije predavanja prof. Jakšić, obje su voditeljice ŽSV-a imale predavanje preko aplikacije Ms Teams sa članovima svojih vijeća, svaka zasebno sa početkom u 17 sati. Prof. Barbara Sipina imala je predavanje „Mentalno zdravlje (i kako ga očuvati)“, a prof. Mirjana Novak predavanje na temu „Mentalno zdravlje u školi“.

Oba predavanja imala su za cilj osvješćivanje problema u teškoćama mentalnog zdravlja djece i prepoznavanje odstupanja od uobičajenih ponašanja. Bavila su se temama prepoznavanja najčešćih teškoća mentalnog zdravlja djece u suvremenoj osnovnoj školi (depresija, anksioznost, teškoće učenja, poremećaji ponašanja, poremećaji ophođenja, poremećaji prehrane) te što možemo učiniti. Većina poremećaja odraslih ima korijene u dječjim poremećajima koji se nisu prepoznali, dijagnosticirali niti tretirali pravovremeno, a rana je intervencija izuzetno važna. Cilj oba predavanja bio je uvidjeti što mi vjeroučitelji i nastavnici možemo učiniti da bismo olakšali djeci koja imaju neku psihičku smetnju i pomogli im.

Kada vjeroučitelj uoči bilo kakvo odstupanje ili promjenu u ponašanju pojedinog djeteta važno je ukazati na problem i obratiti se razredniku te stručnoj službi škole kako bi oni provjerili teškoću ili uputili dijete na daljnju obradu. Od velike je važnosti razgovor s djetetom, aktivno ga slušati, pružiti mu utjehu i podršku, biti blagi i nježni, stvoriti odnos povjerenja i ne osuđivanja. Nastavnici, vjeroučitelji i odgojitelji najbolje prepoznaju odstupanja u ponašanju djece jer su svakodnevno okruženi s mnoštvom njih. Čim se uoči da nešto nije u redu, posvetiti se tom djetetu i pomoći mu koristeći se svojim pedagoškim, vjerničkim i ljudskim sposobnostima te obavijestiti stručne ljude da mu pomognu – to je najviše što im možemo pružiti. Na nama je da ukažemo na teškoću ili odstupanje; nije na nama dijagnosticirati, već ukazati na problem onima koji su na tom području stručniji od nas. Ponekad će školski psiholog riješiti problem, ponekad će dijete i obitelj biti upućeni dalje na obradu. Kada se dijagnosticira neki poremećaj mentalnog zdravlja, uloga svih nas nastavnika je da smanjimo stigmatizaciju u razredu pripremajući razred unaprijed kao i za pružanje podrške tom djetetu.

Ova su predavanja bila odličan uvod u kasnije ostvareno predavanje prof. Jakšić.

 Mirjana Novak, dipl. kateheta

 

IZDVAJAMO

Održana adventska duhovna obnova za vjeroučitelje/ice…

Adventska duhovna obnovu za vjeroučitelje/ice i odgojiteljice u vjeri pod naslovom „Evo službenice… VIŠE

Sretan Uskrs

»Ali Bog ga uskrisi oslobodivši ga grozote smrti jer ne bijaše moguće da ona njime… VIŠE

Produljenja mandata i ostale molbe

Radi organizacije poslova u Uredu za vjeronauk molimo sve vjeroučitelje koji nemaju trajni mandat da… VIŠE

Nadolazeći događajikalendar

  • Trenutno nema nadolazećih događaja.