Preventivne strategije u odgojno-obrazovnim ustanovama

Izvješće sa stručnog skupa

Stručni skup Preventivne strategije u odgojno-obrazovnim ustanovama održan je u Primoštenu od 16. do 18. listopada 2017. Preventivne strategije integrirani su dio odgojno-obrazovnog procesa, a provode ih učitelji i stručni suradnici škole i/ili vanjski suradnici. Usmjereni su na sprečavanje nastanka i rano otkrivanje pojavnih oblika problema u ponašanju te su jedinstveni za svaku školu s obzirom na njezina specifična obilježja. Jedan od ciljeva ovog državnog skupa bio je osvješćivanje učeničkih problema u suradnji sa razrednikom, stručnim suradnicima i roditeljima te pronalaženje metoda i načine preveniranja neprihvatljivih oblika ponašanja.

Od početka svoga rada u školi nastojim prepoznati, reagirati i djelovati na različita učenička ponašanja u svrhu osvješćivanja neprihvatljivih ponašanja, korištenjem različitih pristupa i metoda na satovima vjeronauka i kroz satove razredne zajednice. Moj način rada je prepoznat te zajedno sa stručnim timom škole sudjelujem u prevenciji.

Stručni skup otvorila je Alma Rovis Brandić, a prof. dr. sc. Slavko Sakoman održao je predavanje O čemu voditi računa u kreiranju preventivnih strategija u odgojno-obrazovnim ustanovama? Prof. dr. sc. Dejana Bouillet održala je predavanje Ključni aspekti socijalno-pedagoških intervencija u školi, nakon čega su uslijedile radionice. Kako se stručni skup odnosio na sve odgojno-obrazovne djelatnike (pedagoge, socijalne pedagoge, defektologe, psihologe, socijalne radnike, učitelje i profesore – koji provode preventivne programe u svojim školama) predloženo mi je da odaberem one teme koje se odnose na konkretan rad u nastavi. Tako sam odabrala radionicu umirovljene socijalne pedagoginje Ane Ivančan, rad s učiteljima. Razgovarali smo o problemima s kojima se susreću učitelji, razmjenjujući mišljenja i iskustva. Nakon razgovora trebali smo odabrati temu koju bismo provodili tijekom školske godine u našoj školi. Sve tri grupe odabrale su temu Rad na odnosima u zbornici.

Konstatirali smo da su nam narušeni odnosi u kolektivu iz „razno-raznih razloga“ te predlagali načine i metode koji bi poboljšali odnose u zbornici, odnosno kako prevenirati odnose unutar kolektiva koji se odražavaju na rad u razredima. Bilo je različitih ideja i prijedloga. Svi smo se usuglasili da su dobri odnosi u kolektivu preduvjet za dobar odnos u razrednim odjelima. Nakon radionice uslijedili su prikazi i iskustva. Pogledali smo kratki dokumentarni film Marije Živković Mobbing među vršnjacima, prikaz filma Pogled u prazno koji je odlična motivacija za razgovor o odnosima među vršnjacima. Olivia Vukić, dipl. ped. – prof. savjetnik, progovorila je o doživljavanju i činjenju nasilja među mladima putem interneta. Predavanje je bilo zanimljivo jer je bazirano na primjerima iz prakse kroz dugogodišnje iskustvo. Kolega Petar Smontara, mr. sc., prof. savjetnik – stručni suradnik pedagog, upoznao nas je sa socijalnim vještinama i emocionalnom pismenošću – zaštitnim čimbenicima personalizacije i razvoja ovisnosti. Lovrenka Britvić, psiholog, progovorila je o abecedi osjećaja – emocionalnom rječniku učenika. Nataša Kukolja prezentirala je film Sretne misli. Prikazi i iskustva potaknuli su na promišljanje, raspravu što i kako možemo učiniti te osvijestiti one koji misle drugačije od nas, smatrajući da je važna samo obrazovna dimenzija.

Drugoga dana prvo predavanje održao je prof. dr. sc. Danijel Labaš na temu Medijski odgoj kao prevencija medijske zloporabe među djecom i mladima. Kako poučavati o medijima?, a uslijedilo je predavanje prof. dr. sc. Slobodana Uzelca Nedovoljno iskorišteni potencijali vršnjaštva. Prikazan nam je film TV Jadrana iz Splita Ima li koga, a dr. sc. N. Ivanišević govorila je o ulozi i značaju državne uprave u provedbi preventivnih strategija. Mogli smo s različitih aspekata slušati o ulozi medija u svakodnevnom životu, o opasnostima, ulozi vršnjaka kao i o zakonskim regulativama. Nakon predavanja uslijedile su radionice. Odabrala sam radionicu Žane Pavlović: Primarni preventivni, zaštitni i razvojni programi u dječjim vrtićima, a potom je Snježana Bratić održala odlično predavanje s konkretnim primjerima iz prakse na temu Primjer inkluzije dječaka s autizmom u redovni predškolski program i faktori rizika odrastanja. Ovo izlaganje bilo je edukativno i korisno, prepuno pitanja, sugestija i konkretnih primjera. Ovdje smo imali priliku slušati o važnosti rane prevencije te o suradnji vrtića i škole kako bi se nastavila adekvatna prevencija u skladu s potrebama pojedinaca. Nakon predavanja, Nada Meštrović, defektolog iz OŠ Zadar, održala je predavanje uz konkretne primjere iz prakse na temu Sigurno ponašanje djece na internetu. Govorila je o problemima s kojima se susreću, što poduzimaju i tko je sve uključen u preventivni rad. Odlične ideje koje možemo primijeniti u radu. Posebno mi je bilo drago kada je pohvalila rad vjeroučitelja, komentirajući da su joj „desna ruka“ u provođenju prevencija. Dragana Grujović govorila je o Nasilju nad/među djecom. U poslijepodnevnim satima uslijedili su prikazi i iskustva. Ja sam se u tom vremenu pripremala s kolegicama za izlaganje koje smo održale sutradan u okviru okruglog stola.

Zadnji dan predavanje je započela Sanja Vučetić, psihologinja iz MIOC-a. Govorila je o preventivnom programu koji provode u školi pod nazivom Učenici medijatori; prikaz i evaluacija radionice o učenju. Predavanje je bilo inspirativno, popraćeno vježbama pamćenja, konkretnim primjerima koji učenicima omogućavaju bolje usvajanje nastavnih sadržaja. Nikolina Furčić prezentirala je način rada u Japanu, problemi s kojima se susreću i kako ih rješavaju. Nakon predavanja uslijedio je okrugli stol na temu Snage i otpori učitelja/nastavnika za preventivni rad. Uvodničarka je bila Dubravka Novosel Guszak, a izlagači Gordana Mofardin, Gordana Novaković i Jelena Mihalić. Iznosili smo osobna iskustva u radu. Govorili smo o poteškoćama s kojima se susrećemo te kako ih rješavamo.

U svom izlaganju govorila sam o odličnoj pripremi koju smo dobili u sklopu Religiozne pedagogije i katehetike, pristupu, načinu i metodama rada. Pohvalila sam i zahvalila Uredu za vjeronauk, prof. dr.sc. Blaženki s. Valentini Mandarić, koja nam je omogućila doškolovanje na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, prepoznavši potrebe učenika, a i vjeroučitelja u radu s učenicima s posebnim potrebama. Svoju edukaciju nastavila sam ne samo na redovnim županijskim vijećima, nego i na vijećima za djecu s posebnim potrebama u Centru za odgoj i obrazovanje Dubrava. Završila sam edukaciju Stop nasilju među učenicima kao i Stop elektroničkom nasilju koje je proveo UNICEF. Progovorila sam o konkretnom načinu rada kroz nastavu vjeronauka i satove razrednika. Zaključak okruglog stola istaknuo je važnost preventivnog rada kako bi se prevenirala neprihvatljiva ponašanja, a da bismo u tome uspjeli moramo se svi uključiti. To nije samo posao stručnih suradnika kako se često pogrešno interpretira, već je to odgovornost društva u kojem živimo.

Naučila sam puno, osvijestila mnogo. Sretna sam da se mogu mijenjati, utjecati na sebe kako bi moji postupci mijenjali druge. Vjerujem da smo mi vjeroučitelji ta spona između roditelja, kolega u zbornici i stručnih suradnika s jedne strane i učenika s druge strane. Pozvani smo biti, činiti i svjedočiti. Nekada je to lako, a često to znači „nošenje“ križa koji nije uvijek po našoj mjeri. Ako prihvatimo i zagrlimo taj križ, on se pretvara u ljubav. Tada nestaju prepreke, dobivamo snagu jer shvaćamo smisao žrtve i naša prevencija poprima drugačiji smisao.

Na kraju svoje edukacije posjetila sam najveći kip Gospe od Loreta u Primoštenu koji je visok 17m. Zahvalila sam se majci Mariji koja me je vodila na mom putu te puna dojmova stigla u Zagreb.

Jelena Mihalić