U traganju za istinskim dobrom u odgoju i obrazovanju

Okrugli stol tribine „Zajednički vidici“

 

Različiti vidici u traganju za istinskim dobrom u odgoju i obrazovanju bila je tema Okruglog stola koji je održan u prigodi 10 godina održavanja tribine „Zajednički vidici“. Okrugli stol održan je 24. svibnja 2017. u prostorijama Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu, a okupio je oko 250 sudionika, od profesora s Katoličkog bogoslovnog fakulteta i Katoličkog sveučilišta, do mnogih vjeroučitelja, pedagoga, studenata i ostalih zainteresiranih slušača, koji su se svojim pitanjima i dilemama i sami uključili u raspravu, što je pak bio vrijedan doprinos osvjetljavanju ove doista aktualne teme.
Tribine „Zajednički vidici“ pokrenuo je prije 10 godina Ured Zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi, a njihova je idejna začetnica prof. dr. sc. Blaženka s. Valentina Mandarić sa suradnicima, koja je ujedno i moderatorica tribina. Njihova iznimna posjećenost tijekom godina svjedoči o aktualnosti tema, a predavači su uvijek tražili zajedničko gledište preko kojega će odgoj i obrazovanje u Republici Hrvatskoj ostvariti najbolju budućnost našega društva. Uvodničarka, prof. dr. sc. Ružica Razum, na samom je početku ukratko sažela ono bitno i predstavila tribine. Osobit obol odgoju i obrazovanju, smatra uvodničarka, je što su se tribine u aktualnom trenutku referirale na konkretan sustav, odnosno informirale su što se događa na području odgoja i obrazovanja kroz sve promjene koje su se odvijale, tražeći uvijek istinsko dobro kroz prizmu učenika i ciljeva, odnosno čovjeka kakav želimo da učenik postane. U tom smislu tribine su pratile nastojanja Ministarstva u odgojno-obrazovnoj politici.
Iako tribine u pravilu donose po dva predavanja (dva gosta predavača), ovoga je puta Okrugli stol okupio petero sustolnika koji su o temi kratko dali svoja promišljanja. Prva je riječ dobila prof. dr. sc. Dijana Vican, koja je istaknula da građani RH i dalje vjeruju u sustav odgoja i obrazovanja, a čemu su tribine konkretno doprinosile stavljajući kroz svoje teme naglasak na vrjednote koje se mladim generacijama žele prenijeti. Osobito nakon Domovinskog rata traži se konsenzus oko vrijednosti, koje i ulaze u sustav reforme, a to su znanje, solidarnost, identitet, odgovornost i poduzetništvo – upravo ono što se obrazovnim sustavom želi postići kod učenika. U današnjem društvu svako dijete želi biti uspješno, smatra Vican, ali važno je pronaći ravnotežu kako znanje ne bi ostalo ogoljeno od vrijednosnog sustava i emocija da bi učenik izrastao u doista zadovoljnu osobu.
Svoj kratak osvrt na traganje za istinskim dobrom ponudio je zatim prof. dr. sc. Željko Tanjić, koji je u suradnji s katoličkim sveučilištima diljem Europe (a i šire) došao do nekoliko zaključaka. Suradnja sveučilišta koja su nastala u sličnim uvjetima daju na promišljanje posljedice komunističkog društvenog uređenje koje se i danas osjećaju u mentalitetu takvih društava. Tanjić ističe kako je neosporno da je komunizam takva društva docijepio od ostalih europskih obrazovnih tijekova, a oporavak još traje. Promjene u ministarstvima, osobito onom obrazovanja i športa, te obrazovnim politikama svjedoče koliko je to važno područje i kako je teško pronaći pravi put u odgoju i obrazovanju. Problem je danas, smatra Tanjić, i što se sve više kroz školski sustav teži pragmatičnosti znanja nauštrb tradicije i upoznavanja vlastite kulturne baštine. U tom smislu on poziva i na promjenu mentaliteta, preobrazbu cijeloga društva kako bi se osnažili reformski preduvjeti, a osobito kako bi se postigao konsenzus oko vrjednota koje želimo posredovati budućnosti.

 

Što se odgojem i obrazovanjem želi postići pitanje je koje postavlja prof. dr. sc. Tonči Matulić – odnosno kakvog čovjeka želimo odgojiti, što je preduvjet svakog promišljanja o odgoju i obrazovanju. Upravo tu se pojavljuju različiti vidici koji već prema svojim interesima etiketiraju djecu, ističe Matulić, a djeca samo žele biti sretna i zaštićena, neopterećena lijevima i desnima. I na logičkoj i realnoj razini postoji ravnopravnost učenika i kriterija, s jasnom slikom čovjeka kakvog želimo odgojiti. Obrazovanje stoga želi omogućiti razvoj intelektualnih potencijala učenika, ali uz neizbježan odgojni aspekt i ujednačen sustav moralnih vrijednosti koje učenik treba usvojiti. Dr. sc. Boris Jokić progovorio je zatim o „dobru“ kako ga shvaća u odgojnoobrazovnom sustavu. I on nastoji u sustavu pronaći istinsko dobro, koje tu već i postoji: cjeloviti učenik sa svim svojim potencijalima; nastavnici, učitelji, profesori, ravnatelji, stručnopedagoške i administracijske službe i suradnici te zajednička briga svih njih za djecu. A cilj je, smatra Jokić, svima isti: odgoj mlade osobe koja je zadovoljna, koja zna kritički promišljati i donositi odluke, uspješno komunicirati s drugima i doprinositi zajednici svojim sposobnostima i interesima.
Novinarka Ivana Sučić dala je svoje promišljanje kao osoba s terena, koja redovito u svojim emisijama donositi priloge o uspjesima pojedinaca (učenika i njihovih nastavnika) u odgoju i obrazovanju. To su priče učenika koji su zbog svojih učitelja i nastavnika zavoljeli i učiti. To su djeca koja brinu o različitostima i o onima koji su u društvu drukčiji te koji imaju niz različitih kvaliteta i vrijednosti. A sve te priče počivaju na pojedincima koji odlučuju da ne žele slijepo pratiti sustav i prateću mu administraciju, nego aktivno rade na odgajanju učenika koji preuzimaju odgovornost za društvo. Ono istinsko dobro i vrijedno u sustavu već postoji, ali treba svima dati priliku da to i postignu, smatra gospođa Sučić. A društvo se neće promijeniti bez reforme.
Ova kratka i bremenita promišljanja sudionika Okruglog stola izazvala su brojna pitanja iz publike, ponajviše vezana uz konkretna pitanja oko reforme i mogućnosti njene provedbe, kao i teškoćama s kojima se reforma susreće na terenu. A u zaključnoj riječi svi su sudionici iskazali isti interes: čestitajući 10. rođendan tribini zaključili su kako je reforma i dalje potrebna i neizbježna te da svi želimo isto – sretnog i zadovoljnog čovjeka, građanina Republike Hrvatske, koji će biti odgovaran i angažiran u društvu te tako graditi bolji svijet.