Održano ŽSV Sesvete – Dugo Selo

Prof. dr. sc. Blaženka s. Valentina Mandarić započinje svoje izlaganje podsjećanjem svih sudionika da je kanonski mandat vjeroučitelja primanje poslanja od Crkve, odnosno vršenje određene crkvene službe u ime Crkve. 28. siječnja 2023. tadašnji zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić donosi novu Uputu za dodjelu i opoziv kanonskog mandata koja je za nas obvezujući dokument. Ističe potrebu i obvezu trajne formacije vjeroučitelja. Uputa za dodjelu i opoziv kanonskog mandata sadrži uvjete za dobivanje mandata, smjernice za postupanje kod dodjele mandata, kriterije procjene prikladnosti kandidata, smjernice za postupanje kod opoziva kandidata te pitanja povezana s mandatom. Prihvaćanjem mandata vjeroučitelji se obvezuju na prihvaćanje i poslanje. Kanonski uvjeti za dobivanje mandata: potpuno zajedništvo s Katoličkom Crkvom i pravi nauk, svjedočanstvo kršćanskog života (izdaje župnik), traženi akademski naslov, dostatna teološko-katehetska, psihološko-pedagoška i didaktičko-metodička sprema za odgojno-obrazovni rad. U Uputi je objašnjena je i uloga Povjerenstva za dodjelu mandata u Zagrebačkoj nadbiskupiji.

Savjetnica Gordana Barudžija je započela predavanje pozivom na promišljanje o trajnoj formaciji i zašto je potrebna. Trajna formacija je nužnost jer se svijet mijenja velikom brzinom.

Trajna formacija je neprestani rad na sebi, profesionalni razvoj je produkt svega što osoba ulaže u sebe, što je neraskidivo povezano sa stručnim usavršavanjem i cjeloživotnim učenjem. Stručna usavršavanja tijekom godine dana u organizaciji AZOO-a i crkvenih institucija: državna (katehetske škole); nadbiskupijska (jednodnevne edukacije); županijska (ŽSV). Tijekom pet godina izvrsni savjetnik treba imati 150 sati stručnog usavršavanja; savjetnik 120 sati; mentor 100 sati.

Zamjenica predstojnice Ureda Zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi i savjetnica Ivanka Petrović, dipl. theol., govorila je o promicanju zaštite djece i mladih naglašavajući kako se obilježja naših radnih mjesta mijenjaju s vremenom. Načini na koje možemo promicati zaštitu djece i mladih: prepoznati znakove različitih oblika zlostavljanja i zanemarivanja djece i ranjivih osoba; prepoznati ponašanja koja nisu u skladu s obvezama prema mladima; razvoj kompetencija za otkrivanje i rješavanje problema nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja; razviti i njegovati klimu prihvaćanja, tolerancije i poštovanja; osvijestiti odgovornost i suodgovornost za promicanje i zaštitu dječjih prava; poticati korelaciju sata razrednika te međupredmetnu korelaciju.

Vjeroučitelj je odgovoran i suodgovoran, nije samo duhovna osoba, već je potreban rad i na emotivnom aspektu. Potrebna je i stalna samoprocjena ispravnog profesionalnog ophođenja s učenicima. Dane su smjernice za pristup maloljetnicima i ranjivim osobama; pravila ponašanja u odnosu i radu s maloljetnicima i ranjivim osobama; pravila postupanja u online komunikaciji; preporuke za korištenje WhatsApp grupe; preporuke za rad s roditeljima; preporuke za SR i/ili INA.

Mirela Rod Slipčević