Održano ŽSV zagrebačkih srednjih strukovnih škola

Treće županijsko vijeće vjeroučitelja strukovnih škola Grada Zagreba i Zagrebačke županije održano je u ponedjeljak, 6. svibnja 2024. u Tehničkoj školi Zagreb. Predavanja i radionicu održala je članica vijeća dr. sc. Kata Lamešić, prof.izvrsni savjetnik.

Susret je počela voditeljica vijeća Ozana Mirosavljev Grgić molitvenim početkom i obavijestima iz Ureda za vjeronauk u školi i više savjetnice dr.sc. Gordane Barudžije. Nakon toga predavačica Kata Lamešić počela je vrlo zanimljivo predavanje o transhumanizmu. Objasnila je temeljne pojmove i moralnu problematiku vezane uz transhumanizam: biotehnologija, tehnologija, umjetna inteligencija (IKT napredak i digitalni jaz). Postavila je vrlo izazovno pitanje: hoće li roboti zamijeniti ljude? Naglasila je da socijalna robotika može pomoći ljudima (djeci, ljudima starije dobi, edukaciji), no u vojnoj industriji bi npr. dronovi mogli doprinijeti većoj smrtnosti. Postavila je pitanje hoće li umjetna inteligencija slijediti etička načela. Predavačica je navela misao Hansa Jonasa koji je rekao čovjek tehnike odbacuje „zastarjele“ vrijednosti kao što su dobrota, ljepota, a nameće tehno vrijednosti kao što su: vladanje, moć i zamjenjivost. U drugom dijelu predavanja predavačica je detaljno objasnila što to znači poboljšanje ljudskog stanja. Navela je povijesni razvoj i tu je spomenula F. Bacona, F. Nietzschea i N. Bostroma. Upoznala nas je s etičkim izazovima transhumanizma, tj. kako od tranzicijskog čovjeka preko postčovjeka dolazimo do „igranja Boga“. Navela je kako se transhumanisti zalažu za poboljšanje cijele ljudske vrste tehnologijama dostupnim svim ljudima. Istaknula je da se poboljšanje vrši kiborgizacijom i biotehnološkim izmjenama na razini gena. Pitanje je treba li čovjek posegnuti za takvim poboljšanjima. Spomenula je i Projekt Genom, tj. biotehnološku intervenciju u ljudske gene i tu je navela primjer da se zbog prenatalne dijagnostike npr. u Islandu ne rađaju djeca s Downovim sindromom. Zapravo se pojedincima uskraćuje pravo na odluku o intervenciji u gene. Smatra se da je ljudski genom kolektivno, a ne privatno vlasništvo. Navela je da je to put prema nejednakosti i povećanjem jaza između bogatih i siromašnih. Nakon predavanja članovi su dijelili svoja promišljanja i postavljali su pitanja predavačici. Vrlo su bili zadovoljni predavanjem i tražili su dodatne materijale vezane uz temu.

U pedagoškoj radionici članovi vijeća su radili u skupinama i vrlo su aktivno analizirali četiri teme: umjetna inteligencija, transhumanizam, kiborgizacija čovjeka i genetičko inženjerstvo. Nakon što su članovi predstavili rezultate rada u skupinama, naša nam je predavačica predstavila izložbu učeničkih radova u sklopu projekta Odgovornost za sebe, prirodu i druge – građanin dvaju svjetova, koja nas je sve oduševila.

Susret smo završili promišljanjem i molitvenim završetkom.

Ozana Mirosavljev Grgić