Clanak

USKRS U UMJETNOSTI RIJEČI

PRISJETITE SE

  • Zašto je Uskrs najveći kršćanski blagdan?

  • Objasnite etimologiju riječi Uskrs i Vazam.

  • Objasnite značenje blagdana Cvjetnice za kršćane. Zašto Cvjetnicu nazivamo i Nedjeljom Muke Gospodnje?

  • Objasnite pojam svetoga trodnevlja.

  • Što povezuje židovsku Pashu i kršćanski Uskrs?

  • Zašto je Uskrs „pomični“ blagdan?

 

PROČITAJTE IZBOR BIBLIJSKIH I KNJIŽEVNOUMJETNIČKIH TEKSTOVA S TEMAMA BOLI I PATNJE, ALI I RADOSTI I SPASENJA. Kako se lirski subjekti nose s patnjom? Kako reagiraju u samoći, ostavljenosti, boli? Kako doživljavaju Uskrs? Kakva je njihova vjera u kušnjama? Kako lirski subjekti prikazuju Isusovu muku? Kako se mole Spasitelju? Kako doživljavaju tišinu u Getsemanskom vrtu i Isusovu potpunu poslušnost Ocu?

 

  • Pročitajte Iz 50, 4-7.

 

Lice svoje ne zaklonih od pogrda,

ali znam da se neću postidjeti.

 

Gospodin Bog dade mi jezik vješt

da znam riječju krijepiti umorne.

Svako jutro on mi uho budi da ga slušam

kao učenici. Gospodin Bog uho mi otvori

ja se ne protivih niti uzmicah.

Leđa podmetnuh onima što me udarahu,

a obraze onima što mi bradu čupahu,

i lica svojeg ne zaklonih od pogrda

ni od pljuvanja. Gospodin Bog mi pomaže,

zato se neću smesti. Zato učinih svoj obraz

ko kremen i znam da se neću postidjeti.

 

RAZGOVARAJMO

* O čemu u ovome ulomku pjeva lirski subjekt (Sluga Patnik)?

* Kakav je odnos Sluge Patnika prema Bogu, a kakav prema svojim mučiteljima?

* Zašto lirski subjekt zna da se neće postidjeti?

* Kako vi doživljavate osobnost lirskoga subjekta?

* Kako se vi nosite s uvredama i poniženjima?

 

 

Psalam 22 (21)

 

Patnje i nade pravednika

 

22 Zborovođi. Po napjevu „Košuta u zoru.“

Psalam Davidov.

 

Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?

Daleko si od ridanja moga.

Bože moj, vičem danju, al' ne odvraćaš;

noću vapijem i nema mi počinka.

A ipak; ti u Svetištu prebivaš,

Nado Izraelova.

U tebe se očevi naši uzdaše,

uzdaše se, i ti ih izbavi;

 

k tebi su vikali i spasavali se,

u tebe se uzdali, i postidjeli se nisu.

 

A ja, crv sam, a ne čovjek,

ruglo ljudi i naroda prezir.

Koji me vode, podruguju se meni,

razvlače usne, mašu glavom:

U Jahvu se on uzda, neka ga sad izbavi,

neka ga spasi ako mu omilje!“

 

Iz krila majčina ti si me izveo,

mir mi dao na grudima majke.

Tebi sam predan iz materine utrobe,

od krila majčina ti si Bog moj.

Ne udaljuj se od mene, blizu je nevolja,

a nikog nema da mi pomogne.

 

Opkoliše me junci mnogobrojni,

bašanski bikovi okružiše mene,

Ždrijela svoja razvaljuju na me

k'o lav koji plijen kida i riče.

 

Kao voda razlih se,

sve mi se kosti rasuše;

srce mi posta poput voska,

topi se u grudima mojim.

Grlo je moje kao crijep suho,

i moj se jezik uz nepce slijepi:

u prah smrtni bacio si mene.

 

Opkolio me čopor pasa,

rulje me zločinačke okružile.

Probodoše mi ruke i noge,

sve kosti svoje prebrojiti mogu,

a oni me gledaju i zure u me.

Haljine moje dijele među sobom

i kocku bacaju za odjeću moju.

 

Ali ti, o Jahve, daleko mi ne budi;

snago moja, pohiti mi u pomoć!

Dušu moju istrgni maču,

iz šapa pasjih život moj.

Spasi me iz ralja lavljih

i jadnu mi dušu od rogova bivoljih!

 

A sada, braći ću svojoj naviještat' ime tvoje,

hvalit ću te usred zbora.

Koji se bojite Jahve, hvalite njega!

Svi od roda Jakovljeva, slavite njega!

Svi potomci Izraelovi, njega se bojte!

 

Jer nije prezreo ni zaboravio mala jadnika,

i nije sakrio lice svoje od njega;

kad ga je zazvao, on ga je čuo.“

 

Zato ću te hvaliti u zboru veliku,

pred vjernicima tvojim izvršit' zavjete.

Siromasi će jesti i nasitit će se,

hvalit će Jahvu koji traže njega:

nek' živi srce vaše dovijeka!

 

Spomenut će se i Jahvi se vratit'

svi krajevi zemlje;

pred njim će nice pasti

sve obitelji pogana.

Jer Jahvino je kraljevstvo,

on je vladar pucima.

 

Njemu će se jedinom klanjati svi koji snivaju u zemlji,

pred njim se sagnuti svi koji u prah silaze.

I moja će duša za njega živjeti,

njemu će služiti potomstvo moje.

O Gospodu će se pripovijedat' sljedećem' koljenu,

o njegovoj pravdi naviještati narodu budućem:

Ovo učini Jahve!“

 

 

RAZGOVARAJMO

 

  • Kakvo je raspoloženje lirskoga subjekta na početku psalma? Zašto se njegovo raspoloženje mijenja?

  • Protumačite stih: „Bože moj, Božje moj, zašto si me ostavio?

  • Na koji način psalmist (lirski subjekt) prikazuje svoje neprijatelje? Što o njima govori? Kako ih naziva?

  • Kojim se stilsko-izražajnim sredstvima služi lirski subjekt pri opisu svojih neprijatelja? Odgovor potkrijepite primjerima iz teksta.

  • Kojim se stilsko-izražajnim sredstvima psalmist služi prikazujući svoje stanje dok ga napada neprijatelj? Odgovor potkrijepite primjerima.

  • Na koji se način lirski subjekt obraća Gospodinu? Kako ga naziva?

  • Što mu obećava?

  • Zašto lirski subjekt poziva na hvalu Boga?

  • Koje vizije iznosi psalmist?

  • U kakvu raspoloženju završava psalam?

  • Kojoj vrsti s obzirom na temu pripada ovaj psalam?

 

 

 

 

Ivan Golub: Uskrsi koje pamtim

(odlomak)

 

(…)

 

U prilici sam ne jednom – propovijedati na Uskrs, poučavati o uskrsnuću, ispovijedati, svjedočiti vjeru u „uskrsnuće tijela i život vječni“. Uskrs je najveći kršćanski blagdan. Uskrsnuće je – Isusovo i čovjekovo – najtvrđi orah kršćanske vjere, ali i najradosnija jezgra Radosne vijesti (Evanđelja). Čovjek ne svlači tijelo kao zmija kožu. Čovjek ne ostavlja tijelo kao leptir ličinkin oklop. Čovjekovo tijelo treba uskrsnuti. Kršćanstvo je Radosna vijest. Osobita radost u Radosnoj vijesti jest uskrsnuće tijela. Koje li radosti uskrsnuti u svojem tijelu! Ovom istom, no proslavljenom! Koje li radosti s uskrsnuća tijela drugih, s kojima smo u ovom ili onom stupnju dijeliti životnu dionicu puta! Neće zauvijek usahnuti ruke koje su nas privijale. Neće nestati lice kojem smo se radovali, za kojim čeznuli. Neće se zavazda ukrutiti noge s kojima smo išli ukorak. Neće zavazda umuknuti usta koja su nas učila, koja su nam tepala, koja su nam pjevala. Ovo moje tijelo koje mi je omogućavalo mjesto pod suncem i smještaj na Božjem dlanu trajat će. Ove oči, koje se nisu mogle nagledati, i uši, koje se ne mogoše naslušati, oživjet će. Ruke ove, koje su primale druge ruke, noge ove koje su utiskivale trag, opstat će. I lice ovo koje je prolazilo dijelom zemlje kao baklja, kao voštanica, opet će prosjati, i još kako! I oči ove kao zjenica plamena opet će planuti.

(…)

 

 

RAZGOVARAJMO

 

  • Koje emocije iskazuje pripovjedač u ovome odlomku?

  • Kojim detaljima pripovjedač izražava nadu u uskrsnuće?

  • Kojim metaforama opisuje uskrsnuće?

  • Na internetu pronađite Golubov tekst u cijelosti i temeljito ga analizirajte.

  • Opišite svoj najdojmljiviji Uskrs.

 

 

Baltazar Vijolić (1891. – 1958.)

 

ALELUJA!

 

Uzvišeni trenutak:

spuštena dižemo jedra,

sklapamo trudne ruke prema zvijezdi

što crna rasvjetljuje noć.

 

Naša iskrvarena njedra

ne osjećaju bol.

Stišala se je u dalekom bezdanu

oluja.

 

Čudesna, nedokučiva Moć

kroz vrata rastvorena groba

diže uskrslo Isusovo Srce;

na rujnu Mu ranu

ističe plamenu sunce.

I nakon strašne tragedije

još uvijek ono nas voli…

Aleluja…!

 

 

RAZGOVARAJMO

  • Ispišite asocijacije uz riječ „aleluja“.

  • Koji uzvišeni trenutak opisuje lirski subjekt?

  • Protumačite simboliku jedara i zvijezde u kontekstu pjesme.

  • Objasnite sintagmu „čudesna nedokučiva Moć“ u kontekstu pjesme.

  • Izdvojite najsnažniju metaforu pjesme i objasnite njezino značenje.

  • Što lirski subjekt kazuje o Isusovu srcu?

  • Kojim je stihom pjesma napisana?

 

 

Antun Branko Šimić (1898. – 1925.)

 

RASPEĆE

 

I dokle ispod prvih udaraca čekićem u čavle

na križu tijelo čovjekovo poče da se uvija i svija

i stenje

službenici ukočeno sjeđahu na konjima

u pažnji da se čin po propisima svrši

 

Tek kada čovjek s križa jednom, dvaput kriknu

i onda (prestav biti čovjek) divlje riknu

usplahireni konji počeše se dizati u propanj

 

I nasta metež, u kojem se izmiješaše i konji i ljudi

 

Uz konjsku njisku (na ljudsku nalik vrisku)

rik raspetoga rasijecaše zrak

I neki spaziše da nebo potamni i da munje križati počeše.

 

Vojnici oko križa moraše se požuriti

Završiše svoj poso naglo. Čovjeka raspeše.

 

I odmah zatim

konji hitro službenike odatle odniješe

i za njima se rulja srljajući u grad surva.

 

S njom i noć stiže. Po Jeruzalemu

glas o tom što se zbilo poče da se širi.

 

RAZGOVARAJMO

  • Na koji način počinje pjesma?

  • Kako Raspeti manifestira svoju patnju?

  • Kako se ponašaju službenici nakon razapinjanja Isusa Krista?

  • Izdvojite emocionalni vrhunac pjesme.

  • Objasnite sintagmu „rik raspetoga“,

  • Što se dogodilo nakon Isusova raspeća?

  • Kako lirski subjekt doživljava Isusovo raspeće?

  • Ispišite jezično-stilske značajke pjesme.

 

 

Sida Košutić (1902. – 1965.)

 

U SUMRAČJE NA VELIKI PETAK

 

Na zapadu ugaslo sunce, sumrak se ljubičast spusti

niz bregove i brežuljke male, na doline i stazice bijele.

A proljetna pjesma je ptica

Već zamrla ponad živica.

 

Blagdan bola je sišo, u očima blistaju suze

i kližu niz opaljena lica, brazde što su ko njiva.

A korak seljaka je tih

Ko da miruje il nije živ.

 

Čitav mravinjak se prosu, nečujno vrvi krajem

u tihoj skrušenosti srca, u pobožnosti dubokoj.

A drhti od čuda drveće

Misleć da se prosu cvijeće.

 

Tamo dolje, dolje u dolini, tamo je danas dom

Sviju srdaca, bogatih i siromaha najbjednijih.

Tamo je crkvica sela

Svakome gnijezdo splela.

 

Tamo na podnožju žrtvenika mrtav leži Krist

propet na križu, s praštanjem i ljubavi bolnom na licu.

A stražu mu drže dvije svijeće

I orošeno proljetno cvijeće.

 

Seljaci se spuštaju na koljena, šapuću molitvu tihu,

cjelivaju rane nogu, srca i dobrih ruku.

I u satima klečanja toga

Razumiju svog propetog Boga.

 

 

 

RAZGOVARAJMO

  • Kako nas lirski subjekt uvodi u pjesmu? Koje pejzažne detalje iznosi?

  • Kako opisuje Veliki petak? Koje detalje iznosi?

  • Kako lirski subjekt opisuje Krista? Koje detalje iznosi?

  • Opišite geste seljaka u crkvi. Kako se odnose prema Propetome?

  • Izdvojite metafore. Koja je njihova funkcija u pjesmi?

  • Ispišite epitete, personifikacije i usporedbe te objasnite njihovu funkciju.

  • Što je poenta pjesme?

 

 

Ton Smerdel (1904. – 1970.)

 

VEČER PRED CVJETNICU

 

Mnogo si puta Lazara u meni

oživio. Toliko Ti je puta

nasmijana u cvieću kliktala

smirena duša, kad je oplakala

bolom i patnjom i najmanji grieh.

Tad je zaorio srdcem cvjetni smieh

na suncu procvalih grana.

Klicalo sve je u meni,

ko danas,

Isuse,

hosana,

hosana!

 

 

RAZGOVARAJMO

  • Što lirski subjekt osjeća pred blagdan Cvjetnice?

  • Zašto lirski subjekt spominje Lazara?

  • Kako se lirski subjekt odnosi prema Isusu?

  • Izdvojite paradoks i objasnite njegovo značenje u kontekstu pjesme.

  • Objasnite usklike lirskoga subjekta na kraju pjesme.

 

 

 

 

 

Ivo Lendić (1908. – 1982.)

 

MOLITVA USKRSLOM SPASITELJU

 

Molim se Tebi, koji si poslao proljetne kiše

na more… i stvorio to sunce, što grije,

da se obraduje proljetos svatko, koji je tužan,

da bar se kroz suze nasmije.

 

Da se pričeste Tobom svi koji su gladni,

(iako te ničim, ah ničim zavrijedili nismo)

da se sjete svojih oni, za koje se davno ne zna,

da doma pišu pismo.

 

Da se sjete svi bolni, dok zvona i potoci zvone,

a proljeće novo prolazi gorom i dolom,

da se uznesene nad svoje vlastito tijelo

otkupljuje samo bolom.

 

RAZGOVARAJMO

  • Kako se lirski subjekt odnosi prema Spasitelju?

  • Kako se lirski subjekt moli Spasitelju?

  • Za koga se sve lirski subjekt moli? Drži li čovjeka vrijednim uslišanja?

  • Što je poenta pjesme?

  • Objasnite funkciju motiva prirode u pjesmi.

  • Ispišite stilske značajke pjesme.

 

 

 

Mira Preisler (1908. – 1982.)

 

GETSEMAN

 

Sablasna tišina pokrila je zemlju u vrtu

Sjela je na ispružene maslinove grane

I gusti je mrak protkan blijedim mjesečevim svjetlom.

Sablasna tišina.

Učitelj je ušao u vrt srvan od bola.

Svi pozaspaše.

Kleknuo je na zemlju, naslonivši glavu na deblo masline.

Jedno saznanje približavalo se vrhuncu.

Mora prihvatiti nezaslužene patnje, strašne patnje i poniženja.

Svojevoljno prihvatiti

To je želja Očeva

 

Čelo mu probija krvav znoj

Ako me može mimoići…

Ali ne moja volja – Tvoja Oče“

Mogao je biti kralj, pisati zakone i najljepše knjige za rod ljudski, mogao

je…

Ali ne… Otac je tražio patnju

 

 

 

RAZGOVARAJMO

  • Kako lirski subjekt prikazuje Isusovu muku u Getsemanskom vrtu?

  • Kakav je ugođaj pjesme? Kojim se detaljima oblikuje?

  • Koje znakove Isusove tjelesne i duševne patnje spominje lirski subjekt?

  • Kako lirski subjekt doživljava Isusovu poslušnost Ocu?

  • Na koga se odnosi stih „Svi pozaspaše.“?

  • Što osjeća Učitelj za vrijeme „sablasne tišine“?

  • Izdvojite emocionalni vrhunac pjesme.

  • Ispišite stilske značajke pjesme.

 

 

 

 

 

Ante Jakšić (1912. – 1987.)

 

USKRSNU KAKO REČE

 

A toga jutra, u osvitu mladom,

dok ih je strahom mučila tjeskoba,

išle su žene zabrinute, kradom

da vide Njega u tišini groba.

 

I gle, pred njima kamen je odvaljen,

iz njega mir svečani tiho teče.

Anđeo malo od groba udaljen:

Uskrsnu Isus kako jednom reče.

 

I one pune radosti, ganuća,

utjehe, koja strah sa usta skida,

vjesnice bjehu slavnog uskrsnuća

 

i vraćenog ugašenog vida.

I sve su bile dirnute ljepotom,

koja je jutros sjala nad Golgotom.

 

RAZGOVARAJMO

  • O čemu pjeva lirski subjekt?

  • Kakva je atmosfera pjesme?

  • Koji osjećaji preplavljuju žene na putu do Kristova groba?

  • Koga susreću i što doživljavaju pred Kristovim grobom? Koji osjećaji tada u njima dominiraju? Objasnite sintagmu „slavno uskrsnuće“ u kontekstu pjesme.

  • Ispišite jezično-stilske značajke pjesme.

 

 

ODABERITE JEDNU OD PONUĐENIH TEMA I SASTAVITE ESEJ

  1. Isus – donositelj radosti, ljubavi i mira

  2. Uloga žena u Isusovu životu, muci, smrti i uskrsnuću

  3. Prihvatiti patnju mirno i dostojanstveno

  4. Preko križa do radosti

IZDVAJAMO

Sretan Uskrs

»Ali Bog ga uskrisi oslobodivši ga grozote smrti jer ne bijaše moguće da ona njime… VIŠE

Kristova pobjeda svijeta – ohrabrenje i nama danas

S početkom novepedagoške i školske godine u ovim izvanrednim okolnostima, suočavajući… VIŠE

Produljenja mandata i ostale molbe

Radi organizacije poslova u Uredu za vjeronauk molimo sve vjeroučitelje koji nemaju trajni mandat da… VIŠE

Da li je neki čovjek pametan, najbolje se prepoznaje po njegovim pitanjima.

Gerhard… Više

Nadolazeći događajikalendar

  • Trenutno nema nadolazećih događaja.