Posredovanje vjeronaučnih sadržaja: jezik, obrada i metodičko-didaktičko oblikovanje -3. međužupanijski stručni skup vjeroučitelja
Nadbiskupijski (međužupanijski) stručni skup vjeroučitelja
Posredovanje vjeronaučnih sadržaja: jezik, obrada i metodičko-didaktičko oblikovanje
U srijedu, 15. travnja 2026. u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu od 14.00 do 19.00 sati održan je treći Međužupanijski (nadbiskupijski) stručni skup za vjeroučitelje na temu Posredovanje vjeronaučnih sadržaja: jezik, obrada i metodičko-didaktičko oblikovanje. Stručne skupove organizirala je Agencija za odgoj i obrazovanje i Ured zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi. U tri susreta sudjelovalo je više od 600 vjeroučitelja.
Seminar se odvijao u tri dijela: tri predavanja, okrugli stol i izvješća iz Ureda za vjeronauk u školi. Okrugli stol je zamišljen kao mogućnost diskusije, refleksije, produbljivanja i aktualizacije teme.
Prvo predavanje održao je izvanredni profesor dr. sc. Ivan Dodlek pod naslovom „Tada im se otvori srce da gori i pamet da razumiju…“ (Lk 24,33/24, 45): Religijski jezik od doživljaja do razumijevanja. Prof. Dodlek je propitkivao kako pomoću religijskog jezika „otvarati pamet“ vjeroučeniku za razumijevanje vjeronaučnih sadržaja u suvremenom kulturološkom i školskom kontekstu. S obzirom na to da se - kako se čini - religijski jezik često doživljava kao apstraktan i udaljen od svakodnevnog života, ukazao je na neke mogućnosti njegove prilagodbe u školskom kontekstu. Istaknuo je da „otvarati pamet“ za razumijevanje religijskih sadržaja ne znači samo prenositi informacije, nego uz to omogućavati i stvarni doživljaj koji dakako ne isključuje, ali nadilazi razinu samo intelektualnog shvaćanja. Kao model ili paradigmu uzeo je primjer učenika na putu u Emaus kako bi pokazao da doživljaj prethodi razumijevanju. Prof. Dodlek je istaknuo da bi ovakav pristup mogao biti poticaj vjeroučenicima i vjeroučiteljima da vjerske istine ne samo intelektualno shvate, već da ih i cjelinom svojega bića dožive, čime se omogućava dublja povezanost između osobnog iskustva i religijske tradicije. Na taj način, religijski jezik može postati medij koji ne samo da informira, nego i duhovno transformira, zaključio je prof. Dodlek.
Drugo predavanje održao je Branimir Stanić, diplomirani novinar i glavni urednik Glasa Koncila, na temu Retorička strategija u obrazlaganju zahtjevnih tema. Istaknuo je važnost retoričkih umijeća u prenošenju vjeronaučnih sadržaja koji su veoma zahtjevni. Nastavnici vjeronauka u svojem se radu služe različitim argumentacijskim strategijama koje im pomažu u informiranju, poučavanju, tumačenju i analiziranju. Stanić je istaknuo da je u obrazlaganju kršćanskih sadržaja ključno oblikovanje argumenata, pa na tom tragu istaknuo vrijednost Toulmonova modela argumenta jer, kako je istaknuo ,omogućuje najveći stupanj vjerodostojnosti i istinitosti.
U prenošenju sadržaja, osobito vjeronaučnih, poseban izazov je na koji način, s kojim metodama i metodičko didaktičkim alatima, učiniti da vjeronaučni sadržaj bude razumljiv svakom u učeniku bez obzira kojem uzrastu pripada. Zato je treće predavanje pod naslovom Između nastavnih sadržaja i učenika: razumljivost u didaktičkom oblikovanju vjeronaučne nastave bilo usmjereno na traženje i davanje odgovora na pitanje kako oblikovati vjeronaučne sadržaje. Predavanje je održao prof. dr. sc. Ante Kolak s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Profesor Kolak je kao polazište istaknuo činjenicu da se vjeronauk nalazi u trajnoj napetosti između teološke utemeljenosti sadržaja i pedagoške prilagođenosti učeniku. Upravo u tom „između“ - između nastavnih sadržaja i učenika - odvija se didaktičko oblikovanje vjeronaučne nastave, čiji je cilj omogućiti smisleno, razumljivo i učeniku dostupno učenje. U kontekstu vjeronauka to znači da religijski sadržaji ne mogu biti prenošeni isključivo kao gotove istine, već trebaju biti didaktički posredovani na način koji omogućuje učenikovo razumijevanje, interpretaciju i osobno značenje. Pedagoška istraživanja ističu da učenici lakše usvajaju sadržaje koje mogu povezati sa svojim životnim iskustvom. Vjeronauk, kao predmet koji se bavi temeljnim pitanjima smisla, identiteta, odnosa i vrijednosti, ima potencijal ostvariti visoku razinu unutarnje motivacije učenika. No taj se potencijal ostvaruje samo ako vjeroučitelj uspije povezati biblijske, crkvene i teološke sadržaje s konkretnim životnim situacijama učenika, njihovim pitanjima, dilemama i iskustvima. Stoga, istaknuo je prof. Kolak, vjeroučitelj, kao stručnjak i svjedok vjere, pozvan je trajno promišljati vlastitu didaktičku praksu kako bi vjeronauk bio prostor smislenog učenja, dijaloga, osobnog i religioznog rasta učenika.
Seminar je završio okruglim stolom, kojeg je animirala s. Valentina Mandarić, u kojem su sudjelovali predavači i vjeroučitelji. Pitanja, refleksije, promišljanja, propitkivanja i kritički osvrti svih dionika seminara bili su svojevrsno vrednovanje i potvrda važnosti i korisnosti ovakvih susreta. Seminar je završio obavijestima iz Ureda za vjeronauk i zajedničkom molitvom.
Posredovanje vjeronaučnih sadržaja: jezik, obrada i metodičko-didaktičko oblikovanje
U srijedu, 15. travnja 2026. u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu od 14.00 do 19.00 sati održan je treći Međužupanijski (nadbiskupijski) stručni skup za vjeroučitelje na temu Posredovanje vjeronaučnih sadržaja: jezik, obrada i metodičko-didaktičko oblikovanje. Stručne skupove organizirala je Agencija za odgoj i obrazovanje i Ured zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi. U tri susreta sudjelovalo je više od 600 vjeroučitelja.
Seminar se odvijao u tri dijela: tri predavanja, okrugli stol i izvješća iz Ureda za vjeronauk u školi. Okrugli stol je zamišljen kao mogućnost diskusije, refleksije, produbljivanja i aktualizacije teme.
Prvo predavanje održao je izvanredni profesor dr. sc. Ivan Dodlek pod naslovom „Tada im se otvori srce da gori i pamet da razumiju…“ (Lk 24,33/24, 45): Religijski jezik od doživljaja do razumijevanja. Prof. Dodlek je propitkivao kako pomoću religijskog jezika „otvarati pamet“ vjeroučeniku za razumijevanje vjeronaučnih sadržaja u suvremenom kulturološkom i školskom kontekstu. S obzirom na to da se - kako se čini - religijski jezik često doživljava kao apstraktan i udaljen od svakodnevnog života, ukazao je na neke mogućnosti njegove prilagodbe u školskom kontekstu. Istaknuo je da „otvarati pamet“ za razumijevanje religijskih sadržaja ne znači samo prenositi informacije, nego uz to omogućavati i stvarni doživljaj koji dakako ne isključuje, ali nadilazi razinu samo intelektualnog shvaćanja. Kao model ili paradigmu uzeo je primjer učenika na putu u Emaus kako bi pokazao da doživljaj prethodi razumijevanju. Prof. Dodlek je istaknuo da bi ovakav pristup mogao biti poticaj vjeroučenicima i vjeroučiteljima da vjerske istine ne samo intelektualno shvate, već da ih i cjelinom svojega bića dožive, čime se omogućava dublja povezanost između osobnog iskustva i religijske tradicije. Na taj način, religijski jezik može postati medij koji ne samo da informira, nego i duhovno transformira, zaključio je prof. Dodlek.
Drugo predavanje održao je Branimir Stanić, diplomirani novinar i glavni urednik Glasa Koncila, na temu Retorička strategija u obrazlaganju zahtjevnih tema. Istaknuo je važnost retoričkih umijeća u prenošenju vjeronaučnih sadržaja koji su veoma zahtjevni. Nastavnici vjeronauka u svojem se radu služe različitim argumentacijskim strategijama koje im pomažu u informiranju, poučavanju, tumačenju i analiziranju. Stanić je istaknuo da je u obrazlaganju kršćanskih sadržaja ključno oblikovanje argumenata, pa na tom tragu istaknuo vrijednost Toulmonova modela argumenta jer, kako je istaknuo ,omogućuje najveći stupanj vjerodostojnosti i istinitosti.
U prenošenju sadržaja, osobito vjeronaučnih, poseban izazov je na koji način, s kojim metodama i metodičko didaktičkim alatima, učiniti da vjeronaučni sadržaj bude razumljiv svakom u učeniku bez obzira kojem uzrastu pripada. Zato je treće predavanje pod naslovom Između nastavnih sadržaja i učenika: razumljivost u didaktičkom oblikovanju vjeronaučne nastave bilo usmjereno na traženje i davanje odgovora na pitanje kako oblikovati vjeronaučne sadržaje. Predavanje je održao prof. dr. sc. Ante Kolak s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Profesor Kolak je kao polazište istaknuo činjenicu da se vjeronauk nalazi u trajnoj napetosti između teološke utemeljenosti sadržaja i pedagoške prilagođenosti učeniku. Upravo u tom „između“ - između nastavnih sadržaja i učenika - odvija se didaktičko oblikovanje vjeronaučne nastave, čiji je cilj omogućiti smisleno, razumljivo i učeniku dostupno učenje. U kontekstu vjeronauka to znači da religijski sadržaji ne mogu biti prenošeni isključivo kao gotove istine, već trebaju biti didaktički posredovani na način koji omogućuje učenikovo razumijevanje, interpretaciju i osobno značenje. Pedagoška istraživanja ističu da učenici lakše usvajaju sadržaje koje mogu povezati sa svojim životnim iskustvom. Vjeronauk, kao predmet koji se bavi temeljnim pitanjima smisla, identiteta, odnosa i vrijednosti, ima potencijal ostvariti visoku razinu unutarnje motivacije učenika. No taj se potencijal ostvaruje samo ako vjeroučitelj uspije povezati biblijske, crkvene i teološke sadržaje s konkretnim životnim situacijama učenika, njihovim pitanjima, dilemama i iskustvima. Stoga, istaknuo je prof. Kolak, vjeroučitelj, kao stručnjak i svjedok vjere, pozvan je trajno promišljati vlastitu didaktičku praksu kako bi vjeronauk bio prostor smislenog učenja, dijaloga, osobnog i religioznog rasta učenika.
Seminar je završio okruglim stolom, kojeg je animirala s. Valentina Mandarić, u kojem su sudjelovali predavači i vjeroučitelji. Pitanja, refleksije, promišljanja, propitkivanja i kritički osvrti svih dionika seminara bili su svojevrsno vrednovanje i potvrda važnosti i korisnosti ovakvih susreta. Seminar je završio obavijestima iz Ureda za vjeronauk i zajedničkom molitvom.