Božje zapovijedi – putokazi na putu vjere

Stručni skup za vjeroučitelje

Stručni skup za vjeroučitelje Zagrebačke nadbiskupije i Bjelovarsko-križevačke biskupije održan je u prostorijama Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu 16. travnja, a nazočilo mu je 150 prijavljenih vjeroučitelja/ica. U ime organizatora, Ureda za vjeronauk u školi i Agencije za odgoj i obrazovanje, vjeroučitelje su pozdravili prof. dr. sc. Valentina Mandarić, koja je moderirala stručnim skupom, te viši savjetnik i Dalibor Adžić.
Prvo je predavanje održao prof. dr. sc. Ivan Karlić, koji je o Božjim zapovijedima govorio s naglaskom na danu Gospodnjem – starozavjetnoj suboti, odnosno novozavjetnoj nedjelji – kao tjednom spomenu Isusova uskrsnuća. Istaknuo je dva elementa koja se tiču nedjelje: obdržavanje i svetkovanje. Dan posvećen Gospodinu znak je čovjekove slobode + i dostojanstva. To se dostojanstvo tiče i rada koji čovjek obavlja kroz tjedan, a nedjelja mu ostaje kao dan slavlja i boravka s obitelji i bližnjima. To se slavlje vezuje dvojako: uz obitelj (kuću, dom) te s hramom/sinagogom/crkvom i povezivanjem s članovima zajednice. Danas se pak ta paradigma zamijenila s trgovinama i trgovačkim centrima, kamo obitelji „hodočaste“ nedjeljom kao u nove hramove, ističe Karlić. Uz taj problem danas se ističe i prozivanje vjere kao privatne stvari, što se direktno tiče i aktualizacije 3. Božje zapovijedi. Tako se na mala vrata i sama vjera proglašava sporednom te se ukida temeljno pravo čovjeka na ispovijest vjere. Međutim, ističe predavač, štovanje Boga je osoban, a ne privatan čin, osobito u kršćanstvu čija nedjeljna euharistijska slavlja predstavljaju bitno zajednički čin. A čovjek kršćanin pozvan je svjedočiti ono što jest u svakoj životnoj situaciji.

 Uvijek rado viđen gost u ulozi predavača, prof. dr. sc. Tonči Matulić, održao je drugo teorijsko promišljanje o temi Dekaloga. U svojem izlaganju profesor je krenuo od nekoliko postavki: Dekalog pripada Božjoj objavi, a predstavlja savez kojim Bog sebe vezuje za narod i jamči mu svoju vjernost; Dekalog je izraz Božje volje i izrečen je u dijaloškoj formi; moral je posljedica saveza jer Dekalog zahtijeva čovjekov odgovor u vidu moralnog djelovanja. Prva Božja zapovijed i po dostojanstvu je prva i utemeljujuća, a u Govoru na gori Krist sam daje smjernice djelovanja po kojem čovjek može postati savršen. Bog, naime, nije moralno, nego savršeno biće. Moral se stoga tiče isključivo čovjeka, koji za svoje moralno djelovanje mora i razumski promišljati posljedice svojeg izbora. U moralu stoga čovjek pronalazi i put vlastitog savršenstva, cilj mu je uvijek Bog. Krist je puninu Dekaloga izrekao u zapovijedi ljubavi – jer Bog je ljubav i to je smisao cijelog Zakona i svih proroka. Moralni je pak zakon upisan u srce svakog čovjeka te stoga sve civilizacije i religije i poznaju sličan etički kodeks. Moralna pak teologija Dekalog obrađuje kroz govor o krepostima te njeguje kristološko utemeljenje i kristocentrično usmjerenje govoreći o ljubavi kao punini Dekaloga.
Četiri pedagoške radionice održane su nakon pauze i okrjepe, a ovisno o profilu škole u kojoj rade (osnovna ili srednja) vjeroučitelji su se mogli opredijeliti za sudjelovanje. Za srednju je školu bila „specijalizirana“ radionica mr. sc. Gordane Barudžija, više savjetnice za vjeronauk u školi, pod nazivom Koja znanja, vještine i stavove srednjoškolci razvijaju kroz temu Dekaloga? Kreativne radionice održali su i Tomislav Krušlin (Božje zapovijedi – upute smisla i putokazi do vječnog života), Iva Dorić (Dekalog – kako ga aktualizirati u nekoliko koraka?) te Anita Ramljak (Stvaralačko izražavanje u obradi Dekaloga). Nakon kratkog izvješća iz radionica dr. sc. Boris Jokić vjeroučiteljima/icama je iz prve ruke približio aktualnosti koje se tiču tijeka kurikularne reforme.