Na tragu pontifikata pape Franje

Tribina „Zajednički vidici“

 

Tribine „Zajednički vidici“ već jedanaestu godinu zaredom u organizaciji Ureda Zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi na čelu i pod vodstvom predstojnice Ureda prof. dr. sc. Valentine Blaženke Mandarić nastavljaju promišljati crkvenu i kulturnu stvarnost. Prvu u nizu tribina, koja je održana u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu 28. veljače 2018. s početkom u 19.30 sati, otvorio je dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Mario Cifrak. Kratkim pozdravom svima okupljenima dekan je ovogodišnjem nizu zaželio blagoslovljen početak i sretan završetak te je najavio tribinu pod naslovom Na tragu pontifikata pape Franje.

Stotinjak okupljenih slušača u temu su uvela dva videozapisa – odreknuće pape Benedikta XVI. od službe rimskoga biskupa i prvi nastup i predstavljanje pape Franje nakon izbora. Prof. dr. sc. Valentina Blaženka Mandarić, moderatorica susreta, istaknula je kako je papa vrlo lijepo prihvaćen, a njegov pontifikat medijski izrazito popraćen, ali se također čuju i određeni glasovi njegova osporavanja. Stoga je najavila goste govornike koji su zamoljeni kroz 5-8 minuta predstaviti lik pape Franje iz različitih perspektiva: mons. Ivan Šaško dao je naglaske iz papinog pontifikata kroz crkvene dokumente koje je objavio, prof. dr. sc. Željko Tanjić promišljao je o dijalogu pape Franje sa suvremenom kulturom, a Davor Ivo Stier, dipl. polit., progovorio je o argentinskom kulturnom i političkom kontekstu u kojem je odrastao Jorge Mario Bergoglio te kako se to odrazilo na njegov pontifikat.

O težištima dosadašnje službe pape Franje progovorio je mons. Ivan Šaško, koji smatra da su smjerokazi i pokazatelji duha papinskog služenja ovog konkretnog pape uočljivi kroz crkvene dokumente koje je papa objavio (osobito enciklike Lumen fidei i Laudato si, ali i apostolske pobudnice, bulu te apostolska pisma i konstitucije), a čiju teološku misao i pastoralni smjer dodatno pojašnjavaju audijencije, putovanja, svagdašnje homilije, pojedine geste i dr. Mons. Šaško naglašava u tom smislu da kod pape Franje ne tražimo lomove i prekide s prethodnim pontifikatima, nego upravo njegove  naglaske koji Crkvi daju novu svježinu. To je, smatra biskup, uočljivo već iz izbora imena Franjo, koje pokazuje papinu težnju za povezanosti Crkve s Radosnom vijesti, a riječi i geste potiču želju za darivanjem za Crkvu koja je blaga i cijeni milosrđe i jednostavnost. Društvene i ekleziološke okolnosti iz kojih dolazi svakako su temelj i drukčije osjetljivosti iz koje proizlaze i papine odluke o preustroju Crkve, kao i o propitivanju crkvenog života radi dosljednog življenja poslanja Crkve. Bori se i protiv klerikalizma i protiv određene duhovne mondenosti. U vremenu podjela i  grubosti  papa ističe da je drugi čovjek dobro, da je svaki čovjek dobro u sebi, te se zalaže protiv svake vrste isključivosti. Na tom tragu papa traži i nove mogućnosti kulturne sinteze, a na euharistiju gleda kao na puninu života, kao velikodušnu hranu za slabe, a ne nagradu za „dobre“.

O papinu pogledu na svijet progovorio je prof. Tanjić, koji naglašava da papa njeguje viziju otvorenog svijeta, gledajući na svijet kritički, ali i konstruktivno kao pastir Crkve. Njegova je premisa da ne isključuje, nego da kroz dijalog djeluje inkluzivno, a to načelo primjenjuje na geopolitičko viđenje svijeta. Papa, smatra Tanjić, pokazuje da živimo u multipolarnoj stvarnosti i razlikama (primjerice u tehnologiji i socijalnoj pravednosti). Najavom Godine milosrđa papa stoga želi brisati podcjenjivanje, nasilje i diskriminaciju koja je u svijetu još vrlo prisutna. Smatra da globalizacija mora biti pravednija i pokazati brigu za one na periferijama, čuvajući identitete pojedinca, naroda i kultura. U tom kontekstu papa vidi ulogu politike kao instrumenta protiv lomljivosti socioekonomskih modela koji ne dopuštaju zajedništvo. Uz to, papa aktivno pokazuje svoj odnos prema životu i čovjeka i ekosustava u cjelini.

Iz perspektive politologa i Hrvata odraslog u Argentini, u istome gradu kao i papa Franjo, govorio je Davor Ivo Stier kako bi pojasnio kontekst iz kojeg je papa potekao i koji obilježava i njegov pontifikat. Papu Franju obilježile su političke prilike koje su u Argentini bile na snazi osobito 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća, a koje su predstavljene kroz pojam peronizma. Taj se politički pokret, naglašava Stier, teško razumije u ambijentu izvan Argentine. Naime, general Peron je u doba industrijalizacije uvidio da se prijetnja komunizma može izbjeći organiziranjem sindikata koje je pak zadržao pod svojom kontrolom. Političari toga doba i sami su izrasli iz katoličkih škola, a tako i isusovačkih, te je u tom segmentu i isusovac Jorge Mario Bergoglio također bio upoznat s političkim vođama, sa snažnim naglaskom na socijalnoj pravdi i kritici globalizma koji isključuje siromašne. U Argentini je stoga napadan kao osoba koja surađuje s vojnom huntom te Jorge Mario Bergoglio iz tog razloga i kao kardinal kasnije s vladom ostaje na određenoj distanci.

Nakon jezgrovitih izlaganja prof. Mandarić uputila je pitanja svakom govorniku radi pojašnjenja određenih naglasaka iz predavanja. Tako je mons. Šaško pojasnio kako nema loma u odnosu pontifikata pape Franje i njegovih prethodnika preko papina slogana „vrijeme je nad prostorom“, prema kojem je papa skloniji „sijati“ u budućnost nego brzo doći do plodova.  Na pitanje je li ipak papa Franjo zanemario Europu i težište stavio na zemlje Trećega svijeta prof. Tanjić je odgovorio da je tu ipak riječ o policentričnom razmišljanju na način da se čuva identitet raznih kultura. U tom smislu ipak papa poziva Europu da vrati izgubljenu vitalnost te da se otvori prema isključenima. Stier je pak pojasnio misao o siromašnoj Crkvi za siromašne smatrajući da je ovdje riječ ipak o kulturi odbacivanja koju papa nastoji razotkriti te se stoga zalaže ne samo strogo za materijalno potrebite, nego za sve odbačene i s periferija društva (nerođene, bolesne, društveno isključene).

Budući da je vrijeme tribine proletjelo, i iako je moderatorica imala još pitanja koja su do neke druge prilike ostala nepostavljena, tribina je zaključena prema predviđenome vremenu. Govornici su na dar i sjećanje dobili knjigu pape Franje Oče naš, a najavljena je i sljedeća tribina pod naslovom Virtualno nasilje među djecom i mladima, koja će se održati 21. ožujka.

  

IZDVAJAMO

Produljenja mandata i ostale molbe

Radi organizacije poslova u Uredu za vjeronauk molimo sve vjeroučitelje koji nemaju trajni mandat da… VIŠE

Duh Sveti i Njegovi darovi

Duhovna obnova za vjeroučitelje u Novigradu na Dobri Unatoč visokim ljetnim temperaturama, svoje duhovno… VIŠE

Vjeroučitelji u Drugoj sinodi Zagrebačke nadbiskupije

Od svetkovine Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije 8. prosinca 2016. do svetkovine Krista… VIŠE

Ne postoji sreća, koja bi bila ravna nutarnjem miru.

Simone Weil

Više

Nadolazeći događajikalendar

  • Trenutno nema nadolazećih događaja.