Na tragu pontifikata pape Franje

Tribina „Zajednički vidici“

 

Tribine „Zajednički vidici“ već jedanaestu godinu zaredom u organizaciji Ureda Zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi na čelu i pod vodstvom predstojnice Ureda prof. dr. sc. Valentine Blaženke Mandarić nastavljaju promišljati crkvenu i kulturnu stvarnost. Prvu u nizu tribina, koja je održana u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu 28. veljače 2018. s početkom u 19.30 sati, otvorio je dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Mario Cifrak. Kratkim pozdravom svima okupljenima dekan je ovogodišnjem nizu zaželio blagoslovljen početak i sretan završetak te je najavio tribinu pod naslovom Na tragu pontifikata pape Franje.

Stotinjak okupljenih slušača u temu su uvela dva videozapisa – odreknuće pape Benedikta XVI. od službe rimskoga biskupa i prvi nastup i predstavljanje pape Franje nakon izbora. Prof. dr. sc. Valentina Blaženka Mandarić, moderatorica susreta, istaknula je kako je papa vrlo lijepo prihvaćen, a njegov pontifikat medijski izrazito popraćen, ali se također čuju i određeni glasovi njegova osporavanja. Stoga je najavila goste govornike koji su zamoljeni kroz 5-8 minuta predstaviti lik pape Franje iz različitih perspektiva: mons. Ivan Šaško dao je naglaske iz papinog pontifikata kroz crkvene dokumente koje je objavio, prof. dr. sc. Željko Tanjić promišljao je o dijalogu pape Franje sa suvremenom kulturom, a Davor Ivo Stier, dipl. polit., progovorio je o argentinskom kulturnom i političkom kontekstu u kojem je odrastao Jorge Mario Bergoglio te kako se to odrazilo na njegov pontifikat.

O težištima dosadašnje službe pape Franje progovorio je mons. Ivan Šaško, koji smatra da su smjerokazi i pokazatelji duha papinskog služenja ovog konkretnog pape uočljivi kroz crkvene dokumente koje je papa objavio (osobito enciklike Lumen fidei i Laudato si, ali i apostolske pobudnice, bulu te apostolska pisma i konstitucije), a čiju teološku misao i pastoralni smjer dodatno pojašnjavaju audijencije, putovanja, svagdašnje homilije, pojedine geste i dr. Mons. Šaško naglašava u tom smislu da kod pape Franje ne tražimo lomove i prekide s prethodnim pontifikatima, nego upravo njegove  naglaske koji Crkvi daju novu svježinu. To je, smatra biskup, uočljivo već iz izbora imena Franjo, koje pokazuje papinu težnju za povezanosti Crkve s Radosnom vijesti, a riječi i geste potiču želju za darivanjem za Crkvu koja je blaga i cijeni milosrđe i jednostavnost. Društvene i ekleziološke okolnosti iz kojih dolazi svakako su temelj i drukčije osjetljivosti iz koje proizlaze i papine odluke o preustroju Crkve, kao i o propitivanju crkvenog života radi dosljednog življenja poslanja Crkve. Bori se i protiv klerikalizma i protiv određene duhovne mondenosti. U vremenu podjela i  grubosti  papa ističe da je drugi čovjek dobro, da je svaki čovjek dobro u sebi, te se zalaže protiv svake vrste isključivosti. Na tom tragu papa traži i nove mogućnosti kulturne sinteze, a na euharistiju gleda kao na puninu života, kao velikodušnu hranu za slabe, a ne nagradu za „dobre“.

O papinu pogledu na svijet progovorio je prof. Tanjić, koji naglašava da papa njeguje viziju otvorenog svijeta, gledajući na svijet kritički, ali i konstruktivno kao pastir Crkve. Njegova je premisa da ne isključuje, nego da kroz dijalog djeluje inkluzivno, a to načelo primjenjuje na geopolitičko viđenje svijeta. Papa, smatra Tanjić, pokazuje da živimo u multipolarnoj stvarnosti i razlikama (primjerice u tehnologiji i socijalnoj pravednosti). Najavom Godine milosrđa papa stoga želi brisati podcjenjivanje, nasilje i diskriminaciju koja je u svijetu još vrlo prisutna. Smatra da globalizacija mora biti pravednija i pokazati brigu za one na periferijama, čuvajući identitete pojedinca, naroda i kultura. U tom kontekstu papa vidi ulogu politike kao instrumenta protiv lomljivosti socioekonomskih modela koji ne dopuštaju zajedništvo. Uz to, papa aktivno pokazuje svoj odnos prema životu i čovjeka i ekosustava u cjelini.

Iz perspektive politologa i Hrvata odraslog u Argentini, u istome gradu kao i papa Franjo, govorio je Davor Ivo Stier kako bi pojasnio kontekst iz kojeg je papa potekao i koji obilježava i njegov pontifikat. Papu Franju obilježile su političke prilike koje su u Argentini bile na snazi osobito 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća, a koje su predstavljene kroz pojam peronizma. Taj se politički pokret, naglašava Stier, teško razumije u ambijentu izvan Argentine. Naime, general Peron je u doba industrijalizacije uvidio da se prijetnja komunizma može izbjeći organiziranjem sindikata koje je pak zadržao pod svojom kontrolom. Političari toga doba i sami su izrasli iz katoličkih škola, a tako i isusovačkih, te je u tom segmentu i isusovac Jorge Mario Bergoglio također bio upoznat s političkim vođama, sa snažnim naglaskom na socijalnoj pravdi i kritici globalizma koji isključuje siromašne. U Argentini je stoga napadan kao osoba koja surađuje s vojnom huntom te Jorge Mario Bergoglio iz tog razloga i kao kardinal kasnije s vladom ostaje na određenoj distanci.

Nakon jezgrovitih izlaganja prof. Mandarić uputila je pitanja svakom govorniku radi pojašnjenja određenih naglasaka iz predavanja. Tako je mons. Šaško pojasnio kako nema loma u odnosu pontifikata pape Franje i njegovih prethodnika preko papina slogana „vrijeme je nad prostorom“, prema kojem je papa skloniji „sijati“ u budućnost nego brzo doći do plodova.  Na pitanje je li ipak papa Franjo zanemario Europu i težište stavio na zemlje Trećega svijeta prof. Tanjić je odgovorio da je tu ipak riječ o policentričnom razmišljanju na način da se čuva identitet raznih kultura. U tom smislu ipak papa poziva Europu da vrati izgubljenu vitalnost te da se otvori prema isključenima. Stier je pak pojasnio misao o siromašnoj Crkvi za siromašne smatrajući da je ovdje riječ ipak o kulturi odbacivanja koju papa nastoji razotkriti te se stoga zalaže ne samo strogo za materijalno potrebite, nego za sve odbačene i s periferija društva (nerođene, bolesne, društveno isključene).

Budući da je vrijeme tribine proletjelo, i iako je moderatorica imala još pitanja koja su do neke druge prilike ostala nepostavljena, tribina je zaključena prema predviđenome vremenu. Govornici su na dar i sjećanje dobili knjigu pape Franje Oče naš, a najavljena je i sljedeća tribina pod naslovom Virtualno nasilje među djecom i mladima, koja će se održati 21. ožujka.

  

IZDVAJAMO

Svjedoci radosne vijesti u hrvatskom narodu

Građa za Vjeronaučnu olimpijadu 2018./2019.   Građa za Natjecanje  iz vjeronauka –… VIŠE

Produljenja mandata i ostale molbe

Radi organizacije poslova u Uredu za vjeronauk molimo sve vjeroučitelje koji nemaju trajni mandat da… VIŠE

Duh Sveti i Njegovi darovi

Duhovna obnova za vjeroučitelje u Novigradu na Dobri Unatoč visokim ljetnim temperaturama, svoje duhovno… VIŠE

Otkako ne tražim više samu sebe, živim najsretnijim životom koji se može zamisliti.

Više

Nadolazeći događajikalendar

  • Trenutno nema nadolazećih događaja.