Jezik - oruđe mišljenja

Jezik je oruđe mišljenja. Misliti i donositi ispravne zaključke ne možemo ako ne poznajemo jezik jer postajemo podložni manipulacijama i krivom zaključivanju. Jezik usvajamo učenjem, a riječi (pojmovi) koje usvajamo dobivaju posve nove značenjske naslage. To znači: sadržaj pojedinih riječi i pojmova dograđujemo, dorađujemo, pridajemo im novi smisao. Učenjem jezika također smanjujemo mogućnost krivog sporazumijevanja s drugima.

Verbalna inteligencija i jezične kompetencije spadaju među osnovne ljudske kompetencije koje čovjeku omogućuju stjecanje svih ostalih znanja i pronalaska vlastitog mjesta i uloge u društvu. Odnose se na mogućnost sporazumijevanja među osobama, kao i osobno razumijevanje svijeta i, posljedično, snalaženje u njemu. Jezik kojim se sporazumijevamo i izražavamo sebe (svoja mišljenja, osjećaje, želje i potrebe) svakako je jedna od temeljnih kompetencija koje učenik treba usvojiti.

Aktivnosti koje razvijaju temeljnu ljudsku kompetenciju – jezičnu kompetenciju, jesu: slušanje i govorenje, čitanje i pisanje, znakovanje i gledanje. Tim postupcima ovladavamo jezikom i njegovom funkcionalnom uporabom, te potičemo komunikaciju (oštrenje vlastitih misaonih procesa te interakciju s ostalim učenicima, prijateljima), što je jedna od temeljnih zadaća i nastave vjeronauka. Vjeronauk kao odgojno-obrazovni predmet ima povlašteno mjesto izražavanja osobe, kao i razvoja mišljenja kod učenika. Mnoge metode u nastavi mogu se koristiti i u cilju razvoja jezičnih kompetencija kod učenika.

Da je jezik važna i nastavnička kompetencija, govori nam i činjenica da se jezična osposobljenost ocjenjuje pri polaganju stručnog ispita. Svaki je nastavnik, učitelj i profesor pozvan poučavati i pročišćavati filtar usvajanja jezika i procesa mišljenja. Zajednički nam je cilj odgoj cjelovitih osoba sposobnih preuzeti svoje društvene uloge.

Pragmalingvistika je grana lingvistike, a odnosi se na prepoznavanje načina na koji nam drugi ljudi nastoje oduzeti slobodu navodeći nas na krivo mišljenje (krivi zaključak). Tome smo osobito svjedoci u manipulacijama kojima nas obasipaju mediji i svakodnevne političke rasprave, a osobito one koje zadiru u početak i kraj ljudskog života (pitanje politike i zakonodavstva). Kao kršćani dužni smo informirati se o terminologiji koju koriste politika i mediji kako bismo na osobnoj razini mogli donositi valjane zaključke, a kao učitelji dužni smo i mlade generacije poučavati u tome. Tu će nam osobito pomoći upoznavanje s umjetnošću govorništva, retoričkim figurama, semantikom, gramatikom.

Za kršćanstvo kažemo i da je ono religija riječi – koja u novozavjetnom ivanovskom smislu, pisana velikim početnim slovom, označava i osobu Isusa iz Nazareta. Vjeronauk kao školski predmet u odgojnom smislu radi i na promicanju samopouzdanja, međuljudskih odnosa i na prihvaćanju različitih. Riječ tako postaje zajednički nazivnik vjere, umjetnosti i življenja općenito.

 

***

Osnovni cilj:

- kroz motivacijske vjeronaučne igre pokazat ćemo načine na koje učenik usvaja jezične kompetencije, i to uključivanjem učenika u jezične djelatnosti (jezične igre, kako ih nazivaju Peti-Stančić i Velički), a odnose se i na primanje i na slanje poruke

 

Posredni ciljevi:

- usvajanje retoričkih vještina

- usvajanje vještine učenja

- stjecanje socijalnih kompetencija

- razvoj samopouzdanja i samopoštovanja

IZDVAJAMO

Održana adventska duhovna obnova za vjeroučitelje/ice…

Adventska duhovna obnovu za vjeroučitelje/ice i odgojiteljice u vjeri pod naslovom „Evo službenice… VIŠE

Sretan Uskrs

»Ali Bog ga uskrisi oslobodivši ga grozote smrti jer ne bijaše moguće da ona njime… VIŠE

Kristova pobjeda svijeta – ohrabrenje i nama danas

S početkom novepedagoške i školske godine u ovim izvanrednim okolnostima, suočavajući… VIŠE

Nadolazeći događajikalendar

  • Trenutno nema nadolazećih događaja.